Dana 12. listopada 1492. tri španjolska broda, pod vodstvom Kristofora Kolumba, pristala su na otok na području današnjih Bahama. Obljetnica tog događaja, koja se svake godine obilježava u Sjedinjenim Državama kao Kolumbov dan, pokrenula je golemu globalnu razmjenu hrane, životinja, biljaka, ljudi i bolesti koja je preobrazila svijet, danas poznatu kao Kolumbijska razmjena. Iz tog razloga 1492. mnogi povjesničari smatraju najznačajnijom godinom u modernoj svjetskoj povijesti.
Svjetsko stanovništvo povećalo se više od četiri puta od 1492. godine, udvostručivši se između 1650. i 1850. godine. Iako je niz čimbenika koji su pridonijeli tome odgovoran za tako ogroman rast, jasno je da je najznačajniji povećana i poboljšana opskrba hranom. Najznačajniji čimbenik bio je dodatak opskrbi hranom indijskih prehrambenih biljaka kao što su kukuruz, krumpir, rajčica, kikiriki, manioka, ananas, paprika i zrna kakaovca.
Krumpir je postao najvažniji izvor hrane za siromašne u srednjoj i sjevernoj Europi. Kukuruz i manioka uvedeni su u Afriku u šesnaestom stoljeću i zamijenili su tradicionalne afričke usjeve kao najvažnije osnovne prehrambene kulture na kontinentu.
Uvođenje prehrambenih usjeva Novog svijeta u Kinu, posebice krumpira, kukuruza i kikirikija, rezultiralo je bumom stanovništva između 1500. i 1650. Do osamnaestog stoljeća više od jedne trećine svjetskog stanovništva živjelo je u Kini.
Columbian Exchange bila je globalna, uvodeći novu hranu u svaki kutak svijeta. Prije 1492. na Floridi nije bilo naranči, u Ekvadoru nije bilo banana, u Mađarskoj nije bilo paprike. Razmjena je donijela rajčice u Italiju, kavu u Kolumbiju i Indoneziju, ananas na Havaje, kaučukovce u Afriku, čili papričice u Tajland, Kinu i Indiju te čokoladu u Švicarsku.
Spuštanje tri mala broda na otok na Bahamima dovelo je do neviđene promjene u tijeku povijesti. Oblikovao je budućnost čovječanstva u narednim stoljećima, ne samo zbog otkrića novog kontinenta, već zato što je doveo do redovnog kontakta između zemljinih hemisfera, rađajući trgovinu, omogućujući razmjenu ideja i stvarajući veze i susrete između kultura.
Godine 1492. narodi svijeta počeli su se okupljati u globalno društvo, a to je dobro za sve narode.