2023. je godina El Nina, što znači da su normalni vremenski obrasci u istočnom Tihom okeanu poremećeni neuobičajenim zagrijavanjem površinskih voda. El Ninjo se ponavlja svake dvije do deset godina i utiče na vremenske prilike širom svijeta.
Dakle, šta to znači u praktičnom smislu?
“Uobičajeno, uz El Niño vidjet ćete globalno smanjenje ekonomskog rasta i utjecaja na nivou zemlje koji zapravo mogu potrajati godinama”, rekao je specijalni izaslanik američkog State Departmenta za globalnu nesigurnost hrane, dr. Cary Fowler. „Također obično vidite globalni pad u proizvodnji nekih od glavnih usjeva: pšenice, pirinča, kukuruza.”
„Već bilježimo pad ulova ribe na obalama Perua. I zapravo, baš nedavno, Peru je objavio da obustavlja berbu inćuna tamo za prvu sezonu. Posljednji put su to učinili za vrijeme prethodnog El Niña, 2014-15.”
To je važno, rekao je dr. Fowler, jer su inćuni glavni sastojak stočne hrane i ribljeg brašna. Neuspjeh uroda inćuna mogao bi pokrenuti domino efekat koji bi doveo do viših cijena žitarica i na kraju do globalne krize hrane, kao što smo vidjeli ranih 1970-ih.
„El Ninjo je takođe povezan… sa porastom sukoba“, rekao je dr. Fowler.
“To je multiplikator prijetnje... udvostručuje šanse za sukob u Africi i igra značajnu ulogu u više od 20 posto sukoba tamo od 1950. godine.”
“Ne možemo promijeniti vrijeme preko noći, ali State Department je bio katalizator brojnih programa, koji su... direktno povezani s tim kako će svijet reagirati na ovaj El Niño i buduće El Niño”, rekao je dr. Fowler. Programi kao što su Adapted Crops and Soils, koji istražuju kako će se tradicionalni i autohtoni usjevi u Africi ponašati u svijetu koji je promijenjen u klimi. Ili USAID-ov program za više zemalja u Africi koji donosi kukuruz otporan na sušu, na primjer, na milione farmi u južnoj Africi.
Radeći preko State Departmenta, rekao je dr. Fowler, Vlada Sjedinjenih Američkih Država je u partnerstvu s Afričkom unijom i Organizacijom UN-a za hranu i poljoprivredu “kako bi privukla više pažnje i više ulaganja u tradicionalne i autohtone usjeve, počevši od Afrike, koje imaju mnogo više potencijala da obezbijede sigurnost hrane u tim područjima.”
“Osnove za sigurnost hrane,” rekao je dr. Fowler, “su … zdrava, plodna tla i … usjevi prilagođeni vremenskim prilikama i uslovima na tržištu.”