Nakon napuštanja Crnomorske inicijative za žito, Rusija je rekla da će „svaki brod koji ulazi i izlazi iz Ukrajine smatrati predmetom vojne akcije, a počela je i da bombarduje skladišta hrane”, rekao je ambasador O'Brien.
Ruski predsjednik Vladimir Putin se 17. jula povukao iz Inicijative za crnomorsko žito, koja je omogućila Ukrajini da nesmetano isporučuje svoje poljoprivredne proizvode kroz svoje crnomorske luke. Kao dio sporazuma, zvaničnici Ujedinjenih naroda pristali su pomoći Rusiji u vlastitom izvozu hrane i đubriva. Obrazlažući svoju odluku, Putin je tvrdio da je Zapad odbio ovo obećanje.
Ali postoji problem s ruskim argumentom, rekao je James O'Brien, šef Ureda za sankcije State Departmenta.
„Rusija izvozi rekordne količine žita. Prošle godine Ruska žitna asocijacija je saopštila da je izvoz dostigao 61,8 miliona tona žitarica, što je, vjerujem, 10 do 15 odsto više nego bilo koju godinu ranije. Dakle, ako je mjerenje hrana za cijeli svijet, onda proces koji provodimo s UN-om i Turskom kako bismo pomogli Rusiji u izvozu funkcionira, a ruske pritužbe svode se na manje optužbe o sistemu koji radi vrlo dobro.”
Osim toga, „Rusija daje komentare o sankcijama”, rekao je ambasador O'Brien. „Moram da naglasim da SAD nemaju sankcije na rusku hranu i đubrivo.”
Dakle, šta se zapravo događa? Ambasador ambasador O'Brien kaže da je plan „ smanjiti količinu dostupne hrane i gnojiva kako bi cijene porasle i Rusija privukla pozornost na neke svoje zahtjeve’.
Oko 10 posto određenih vrsta žitarica ušlo je na svjetsko tržište iz Ukrajine. Također je isporučena čak polovina hrane koju je Svjetski program hrane obezbijedio za najsiromašnije zemlje svijeta. Nakon što je Rusija napala Ukrajinu, taj izvoz je stao, a cijene su porasle. Ali sa potpisivanjem Crnomorske inicijative za žito, cijene su ponovo pale. „To je bila situacija kada je Rusija odlučila da uradi dvije stvari”, rekao je ambasador O'Brajen.
„Raskinula je Crnomorska inicijativa za žito, najavila blokadu brodova iz ukrajinskih luka, rekla da će svaki brod koji ulazi i izlazi iz Ukrajine smatrati predmetom vojne akcije, a počela je i bombardirati skladišta hrane”, rekao je on.
„To je ono što Rusija radi, a posljedica nije samo smanjenje količine hrane, već su cijene značajno skočile”, rekao je ambasador O'Brien. Ipak, rekao je: „Optimista sam da će ukrajinsko žito stići na globalna tržišta. Trebaće nam neko vrijeme. To će uključivati neke troškove, ali ne možemo dozvoliti da Rusija ima zaglavlje nad Crnim morem.”
Zašto se Rusija povukla iz Inicijative za žito?
