Trećeg ponedjeljka svakog januara, Amerikanci odaju počast velečasnom dr. Martinu Lutheru Kingu, mlađem. Velečasni King je bio baptistički sveštenik iz južne države Alabama i vođa u borbi protiv rasne nejednakosti u Sjedinjenim Državama. Velečasni King je umro od metka atentatora 4. aprila 1968. u 39. godini života. 15. januara proslavio bi svoj 95. rođendan.
Velečasni King je živio u vremenu kada je rasna diskriminacija bila raširena u mnogim dijelovima Sjedinjenih Država. Gotovo čitav vijek nakon završetka građanskog rata, većina afroameričke populacije bila je podvrgnuta takozvanim zakonima Jima Crowa koji su im u stvari uskraćivali prava koja idu uz puno državljanstvo.
Uzimajući inspiraciju iz hrišćanske Biblije, kao i od ruskog pisca Lava Tolstoja i indijskog aktiviste Mahatme Gandija, velečasni King je organizovao i učestvovao u nenasilnim masovnim akcijama bojkota, sjedećih protesta, mirnih marševa i drugih činova građanske neposlušnosti. Nadajući se da će skrenuti pažnju na inherentnu nepravednost zakona Jima Crowa, afroamerički aktivisti su ponekad namjerno, ali mirno i s poštovanjem, kršili zakone koji su imali za cilj da odvoje bijelce od nebijelaca. I iako je to bila duga, teška borba, njihovi napori su urodili plodom. Godine 1964. američki Kongres je usvojio, a predsjednik Lyndon Johnson potpisao je Zakon o građanskim pravima, koji je zabranio segregaciju na javnim mjestima, kao i diskriminaciju pri zapošljavanju na osnovu rase, boje kože, vjere, spola ili nacionalnog porijekla.
“Dr. Martin Luther King je rođen u naciji u kojoj je segregacija bila tragična životna činjenica”, rekao je predsjednik Joe Biden. “Imao je sve razloge da vjeruje, kao i drugi iz generacije, da je istorija već napisana, da će podjela biti američka sudbina. Ali on je odbio taj ishod”, rekao je predsjednik Biden.
“Često, kada ljudi čuju za dr. Kinga, ljudi misle na njegovo ministarstvo i pokret, ili uglavnom na epsku borbu za građanska prava i pravo glasa. Ali dobro je zapamtiti da je njegova misija bila nešto još dublje. Bila je duhovna. Bila je moralnoa”, rekao je predsjednik Biden. “Kada jedni druge vidimo kao komšije, a ne neprijatelje, napredak i pravda dolaze... Napredak nikada nije lak, ali je uvijek moguć. I stvari se popravljaju na našem maršu ka savršenijoj zajednici.”